Ova tema otvara nekoliko novih mogućnosti za
hotele,kampove i druge turističke objekte. Energija omogućuje zeleno
brendiranje koje će u budućnosti biti sve važnije u marketingu, ona omogućuje
da nakon otplate instalacije turistički objekti znatno jeftinije posluju (zato
što je nakon otplate instalacije energija iz obnovljivih izvora u biti
besplatna), te ujedno pomaže očuvanju okoliša u samoj turističkoj destinaciji.
Razvrstavanje otpada nije samo zakonska obveza
gospodarskih subjekata, već i mogući prostor značajne uštede u poslovanju. Kao
prvo, s primarnom selekcijom otpada smanjuje se volumen za koji se plaća
naknada lokalnom komunalnom poduzeću, a dio primarne selekcije prikupljanja
sirovina može se ili prodati ili preraditi npr. u energetske svrhe ili za
prirodno gnojivo (biootpad). Osim toga, primarna selekcija otpada je također
važna u turističkom marketingu. U Hrvatskoj je 23. srpnja stupio na snagu Zakon o gospodarenju otpadom.
Cilj mu je da se do 2018. sva smetlišta zatvore. Do 2015. svaki će grad i
općina morati uvesti strogu selekciju otpada, ali će ga morati
razvrstavati i sami građani, tvrtke i javne ustanove. U nekim se
dijelovima zemlje kontejneri već počinju postavljati.
Prikupljanje kišnice, što je tehnički veoma
jednostavan zadatak, dobar je način uštede kod hotela i kampova koji održavaju
velike zelene površine. Osim toga, na tržištu su već dulje vrijeme prisutna
tehnička rješenja koja omogućavaju jeftino i jednostavno pročišćavanje otpadnih
voda koje se isto tako mogu koristiti u održavanju hortikulture.
Korištenje ekološki prihvatljivih sredstva za
čišćenje je potreba koja se nameće sama po sebi. Poznata je činjenica da unatoč
tome što je veći dio komercijalnih sredstava za čišćenje škodljiv za okoliš,
njihova masovna proizvodnja i razmjerno niske cijene uvjetuju široku potrošnju.
No bez obzira na to, potražnja za ekološki prihvatljivim i biorazgradivim
sredstvima za čišćenje je svakim danom sve veća, a broj ekološki osvještenih
klijenata raste.
Sklonost gostiju prema lokalno proizvedenoj hrani
se primjećuje već dulje vrijeme, pogotovo ako je ona proizvedena na ekološki
prihvatljiv način i ako se radi o tradicionalnim lokalnim sortama i pasminama. U
Hrvatskoj još uvijek ne postoji ni kvalitativno, niti kvantitativno dovoljna
ekološka proizvodnja hrane, iako se čine važni pomaci u tom pravcu. Važno je
uočiti da će biti neophodan jači angažman turističkih subjekata u oživljavanju
te proizvodnje.
U Hrvatskoj je prirodna baština još uvijek
nedovoljno valorizirana, te ona tek mora pronaći svoje pravo mjesto u
turističkoj ponudi. Pritom je bitno napomenuti da to treba napraviti u domeni
odgovornog i održivog turizma tj. da treba paziti da se turizam ne pretvori u
devastatora prirodne baštine. Naših osam nacionalnih parkova i jedanaest
parkova prirode neravnomjerno se koriste, pri čemu su neki prekapacitirani
(Plitvice i Kornati), a neki su u potpunosti neiskorišteni (Risnjak i Sjeverni
Velebit).
Nema komentara:
Objavi komentar