Što nastane kad se spoje strasti za znanošću i avanturom?
Jedna od najpoznatijih pomorskih avantura čovječanstva je svakako ona Norvežanina Thora Heyerdahla i njegovih suputnika…
Samo dvije godine nakon završetka Drugog svjetskog rata, šest se
avanturista i znanstvenika otisnulo s obala Perua na svoje 7000
kilometara dugo putovanje. Plovili su na drvenoj splavi Kon-Tiki, koja
će nakon ovog putovanja postati jedno od najpoznatijih plovila na
svijetu.
Razlozi i ciljevi ekspedicije
Cilj ekspedicije bio je pokazati da su i ljudi pretkolumbovskog razdoblja bili sposobni poduzeti ekstremno duga putovanja. Naime, Thor je vjerovao kako su stanovnici Polinezije zapravo porijeklom Južnoamerikanci
koji su koristeći se tada im dostupnom tehnikom i tehnologijom i
moreplovskim umijećem uspjeli preploviti tisuće kilometara i naseliti
ovaj zabačeni kraj svijeta.
Heyerdahlove tvrdnje o tome da je Polinezija naseljena sa istoka a ne sa
zapada, kako se to do tada vjerovalo, izazvale su podsmjehivanje
tadašnje znanstvene zajednice, pa je Heyerdahl odlučio organizirati
ekspediciju koja je trebala potvrditi ili oboriti izrečene teorije.
Na putovanju mu se pridružilo još pet avanturista/znanstvenika. Sociolog - zainteresiran za teorije o migracijama ljudi, inženjer zainteresiran za „premjeravanje“ ovih tada još poglavito neistraženih voda, jedan navigator/umjetnik i dvojica stručnjaka za vezu (naime jedini tehnički napredan dio njihove opreme bio je radio kojim su održavali vezu s kopnom.)
Kako su to radili naši stari…
Pri gradnji splavi koristili su se isključivo materijalima i tehnikama koji su mogli biti na raspolaganju drevnim brodograditeljima i moreplovcima jer u konačnici upravo su njihovo umijeće i pokušavali oponašati.
Na putovanje su ponijeli otprilike 1000 litara vode, 200 kokosa,
krumpir i još nešto svježih namirnica. Američka vojska opskrbila ih je
konzerviranom hranom - a putnici su za uzvrat trebali dati svoje
komentare i izvještaje o njezinoj kvaliteti. Svoju su prehranu tijekom
putovanja nadopunjavali i svježe ulovljenom ribom.
Putovanje i ostavština
Nakon 101 dana i preplovljenih 7000 kilometara Kon - Tiki je udario u
nenaseljen polinezijski otočić. Svojim putovanjem Heyerdahl i drugovi
pokazali su da je
uistinu moguće da su stanovnici Polinezije zapravo Južnoamerikanci koji su davno doplovili na ovo otočje.
uistinu moguće da su stanovnici Polinezije zapravo Južnoamerikanci koji su davno doplovili na ovo otočje.
Iako je Thorovo putovanje bilo uspješno i do danas su proneđene dosta
jake genske indikacije da je do naseljavanja Polinezije uistinu došlo sa
istoka prema zapadu - ipak i danas prevladava shvaćanje da je ono teklo
obrnutim smjerom.
Heyerdahlova knjiga potaknula je mnoge avanturiste na slična putovanja.
Odmah po objavljivanju postala je bestseller, a do danas je prevedena
na gotovo 67 jezika. Njegova putovanja, od kojih je ono na Kon-Tikiu
bilo tek prvo, svima su nam lekcija o ustrajnosti i spremnosti na žrtvu.
Primjer čovjeka koji je bio u stanju preploviti 7000 kilometara kako bi
eksperimentalno dokazao svoju znanstvenu teoriju, koji je za napredak
znanosti bio spreman svoj život povjeriti u ruke krhkom plovilu u
divljim pacifičkim vodama, jasno nam pokazuje u kojem smjeru trebamo
usmjeriti svoj vrijednosni kompas - u smjeru istine i znanja!
O Heyerdahlovoj pacifičkoj avanturi možete čitati i u prijevodu na hrvatski jezik u njegovoj knjizi: Kon - Tiki: Na splavi preko Tihog oceana, u nakladi izdavačke kuće Katarina Zrinski - Varaždin.
Nema komentara:
Objavi komentar