MANDRAĆ NA MUKALBI

 ....a onda su se ukazale HRVATSKE VODE !!!

Vižula i Lokva

Video iz radionice Milana Polića

Poluotok Vižula koji sa zapada zatvara medulinsku luku arheološko je nalazište nulte kategorije, a zahvaljujući tome i dobro očuvani dio prekrasnog krajolika neposredno uz urbanu cjelinu. Od središta Medulina Vižula je udaljena tek 700 m.
 Vižula
 

Medulinska lokva stalno je ili privremeno stanište većeg broja ptica koje u lokvi nalaze obilje hrane. U prošlosti pojilište za stoku mještana, lokva je sada mjesto zanimljivo za odmor i promatranje života u bari i oko bare. 

 Lokva

Tubby reciklira

Tubby je postao poznat u svijetu nakon što je pomogao prikupiti i reciklirati tisuće plastičnih boca. 

Njegovi napori donijeli su mu  mnoge medalje i upis u Guinnessovu knjigu rekorda 2011. godine kao pas koji je reciklirao najviše plastičnih boca -  prikupio je 26,000 do trenutka upisa u Guinnessovu knjigu  

Tubby svakodnevno sakuplja boce dok šeta sa svojim vlasnikom (a to radi dva puta dnevno), a čim nađe bocu odmah je nosi vlasniku koji je stavlja u svoju kutiju za reciklažu.

Ako želite učiniti nešto dobro za zaštitu prirode, a ne znate gdje započeti, jedna od najosnovnijih stvari je recikliranje otpada. 

Četvrtinu kućnog otpada čini stari papir, a trećinu čini bio otpad.

Za 1 tonu papira treba 240.000 L vode, 4700 kWh energije i 2 stabla.

Za 1 tonu recikliranog papira treba 180 L vode, 2750 kWh energije i niti jedno stablo

Recikliranjem osiguravamo:

Očuvanje prirode i prirodnih sirovina.

Smanjenje onečišćenosti zraka, vode i zemljišta.

Štednju skupe i dragocjene električne energije.

Smanjenje prostora potrebnog za deponije.

sjeme uništenja

GMO brandovi

Otkrivamo vam koji brandovi u svojim proizvodima mogu sadržati GMO sastojke.
Napominjemo da GMO sastojci ne moraju biti navedeni na etiketama proizvoda, pa najvjerojatnije tamo ih nećete ni pronaći.
Nažalost na ovoj listi su mnogima omiljene Milka čokolade, Pringles čips i Orbit žvakaće gume.

''Širenje genetski modificiranih usjeva i hrane diljem svijeta danas je toliko uhvatilo maha da ga se može i mora proglasiti zločinom protiv čovječanstva."
 
Te riječi u svojoj knjizi ''Sjeme uništenja'' napisao je publicist William Engdahl još 2005. godine.
Kako vrijeme prolazi, njegove riječi sve više dobivaju na značaju.
Zadnjih godina diljem svijeta je naglo porastao broj ljudi koji pate od alergija, raka i drugih teških bolesti, kao i osoba koje se lijeće od neplodnosti.
Krajnje je vrijeme da se upitamo bi li to moglo imati veze s GM hranom?
Sudeći po alarmantnim rezultatima istraživanja neovisnih stručnjaka, realno je zaključiti da bi.

Što kažu najnovija istraživanja

U uglednom časopisu Food and Chemical Toxicology u rujnu 2012. godine objavljen je rad ekipe znanstvenika na čelu s prof. Seralinijem s francuskog sveučilišta Caen, koji dokazuje da je GM hrana izuzetno opasna.
Istraživanje provedeno na štakorima trajalo je dvije godine za razliku od dotadašnjih - na temelju kojih je GMO proglašen bezopasnim, a koja su trajala samo tri mjeseca.
Rezultati istraživanja pokazuju da GM kukuruz može izazvati tumore i skratiti životni vijek.
U glodavaca, smrtnost je bila dvostruko veća, a oštećenja bubrega i jetre - pet puta veća od prosjeka.
Utvrđeno je da se 93% tumora u ženkama pojavilo tek u drugoj godini života, što bi kod čovjeka odgovaralo dobi od 35-40 godina.
Na temelju istraživanja provedenih u Italiji čiji su rezultati objavljeni u časopisu The Journal of Agriculture and Food Chemistry, ustanovljeno je da je u glodavaca hranjenih GM kukuruzom došlo do poremećaja imunološkog sustava.
Kod ljudi, takve promjene povezuju se s alergijama, artritisom, upalama crijeva i autoimunim bolestima.
Ruski znanstvenici na čelu s dr. Surovom prije dvije godine objavili su senzacionalne rezultate dvogodišnjeg istraživanja tijekom kojega je ustanovljeno da su hrčci hranjeni GM hranom u trećoj generaciji potpuno izgubili sposobnost reprodukcije.

Znamo li što jedemo?

Pri razmatranju ovog problema osvrnut ćemo se na Hrvatsku, uz napomenu da je u svim zemljama koje su GMO-u otvorile vrata, situacija slična ili još gora.
 

Čudnovati su putovi hrane, pa i bez ulaženja u detalje možemo zaključiti da
zapravo ne znamo što jedemo.

To što ste kupili hranu domaćeg proizvođača ne mora značiti da je domaća.
Nego je domaći proizvođač preradio i/ili u vlastitu ambalažu upakirao nešto što je došlo tko zna otkud.
Godine 2004. već smo imali aferu sa salamom poznatog proizvođača za koju je otkriveno da sadrži uvezenu soju s više no tada dopuštenom količinom GMO-a, pa je morala biti povučena s tržišta. 
Što sve već godinama jedemo, ostat će misterij.
No nešto ipak znamo: prema zakonu na tržište smiju se staviti proizvodi koji sadrže, sastoje se ili su proizvedeni od genetski modificirane uljane repice, soje, kukuruza i pamuka, pri čemu se ne mora označavati da sadrže GMO, ako njegov udio u proizvodu ne prelazi 0,9%.
Govorimo li pak o famoznom postotku od 0,9 posto, dr. sci. Valerije Vrčak, profesor Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu, upozorava nas da to nije nikakav znanstveno utvrđeni postotak.
To je proizvoljni kompromis koji se ne temelji ni na kakvim medicinskim ili toksikološkim istraživanjima, te kao takav ne jamči zdravlje ljudi, životinja i okoliša.
No ako proizvod sadrži više od 0,9 posto GMO-a, teško da se to može ustanoviti, budući da su slova na deklaracijama toliko sitna da vam za njihovo čitanje treba mikroskop - vjerojatno stoga kako se ne biste previše uzrujali kad biste vidjeli što jedete.
Ni mjerodavne institucije ne štite nas previše. Sanitarna inspekcija provjerava samo desetak proizvoda u pet gradova, ukupno dvjestotinjak godišnje, pa tu i tamo nešto i pronađe.
Primjerice, krajem ožujka ove godine pronašla je neautoriziranu GMO rižu u tjestenini od riže iz Austrije, te u talijanskoj tjestenini od rižinog brašna i rižinim rezancima iz Nizozemske.
Nažalost, što se još krije na policama naših trgovina, preostaje nam samo nagađati.

Tko su vladari života i smrti

Još sedamdesetih godina prošlog stoljeća Kissinger je cijelu filozofiju sažeo u jednu rečenicu: ''Kontroliraj naftu i kontrolirat ćeš zemlju. Kontroliraj hranu i kontrolirat ćeš ljude''.
Što se tiče hrane, nikada u povijesti svijeta toliko velika moć nije bila u rukama tako malog broja ljudi.
Odnosno, najvećih proizvođača GMO sjemena poput Monsanta, Syngenta, Dowa i Du Ponta.
I koje je danas, nažalost, uglavnom uz pomoć ucjene i političkog pritiska rasprostranjeno na ogromnim područjima diljem svijeta.
Po Engdahlu, riječ je o zavjeri s ciljem smanjenja broja stanovnika u svijetu – jer nas je navodno previše.
Budući da GM hrana polako truje organizam, skraćuje životni vijek te onemogućuje reprodukciju, ovaj plan realno je provediv.
Tu teoriju u svojoj knjizi ''Sjeme uništenja'' opsežno je potkrijepio dokumentima Američke vlade s kojih je uklonjena oznaka tajnosti.
GMO je u proteklim godinama preplavio svijet, a sudeći po tome, Amerika je na putu ostvarenja sna o potpunoj kontroli nafte i hrane u svijetu.
Pritom im nije stalo poštedjeti ni vlastiti narod, a kamoli pripadnike drugih zemalja.
 

Poznato je da pčele ne oprašuju GMO biljke, a kako kažu stari ljudi,
kad nestane pčela, nestat če i nas.

Wikileaks je objavio podatke koji otkrivaju kako je američka kompanija Monsanto (najveći svjetski proizvođač genetski modificiranog sjemena) direktno prijetila državama koje su odbile GMO hranu.
Kompanija Monsanto eksplicitno je tražila od SAD-a da ekonomski "kazni" države koje bi odbile suradnju. Spominju se termini poput proglašenja "ekonomskog rata".
Tako je primjerice zahtijevano da se izvrši veliki pritisak na Francusku koja je odlučila zabraniti neke vrste genetski modificiranog kukuruznog sjemena.
Recimo usput da se multinacionalna korporacija Monsanto, koja je jedna od vodećih u svijetu (ako ne i prva) po profitu koji dolazi od GMO proizvoda, nalazi na listi deset najopasnijih korporacija na svijetu.
Monsanto je stvorio i potiče potrošnju namirnica koje sadrže GMO.
Jedan od 'velikih' izuma kompanije je sjeme 'Terminator', koje daje sterilne plodove, kako bi se poljoprivrednici prisilili da uvijek iznova kupuju na tone i tone sjemenja za sljedeću sjetvu.

alternativa za vas 

marš protiv Monsanta

TRI MILIJUNA ljudi u više od 500 gradova u 57 zemalja svijeta pridružilo se drugom globalnom "Maršu protiv Monsanta".

 

TRI MILIJUNA ljudi u više od 500 gradova u 57 zemalja svijeta pridružilo se ove subote, 12. listopada, drugom globalnom "Maršu protiv Monsanta" ("March Against Monsanto"). I Hrvatska je prosvjednim okupljanjima u Zagrebu i Splitu postala dijelom ove međunarodne borbe protiv genetski modificirane hrane i organizama. Organizatori su već najavili i treći "Marš protiv Monsanta", za 24. svibnja 2014. godine.

"Ovo je pitanje naše budućnosti i slobode preživljavanja"

"Ne marširate samo protiv Monsanta. Marširate jer vam je stalo do života na Zemlji, do biološke raznolikosti, do vaše osobne slobode - da možete sijati sjemenje biljaka koje ste sami uzgojili na svojim farmama i da možete jesti hranu za koju znate kakvog je porijekla i je li GMO. To su temeljne slobode", poručila je prosvjednicima diljem svijeta dr. Vandana Shiva, indijska znanstvenica i ekološka aktivistica, koja kaže kako sloboda dana Monsantu znači smrt demokracije i znanosti.
"Ne možemo si priuštiti uništenje znanosti, ne možemo si priuštiti uništenje demokracije, ne možemo si priuštiti smrti naših farmera, koji su počinili samoubojstva uništeni monopolom Monsanta, ne možemo si priuštiti oboljenja naše djece od nepoznatih bolesti uzrokovanih konzumacijom GMO. Ovo je pitanje naše budućnosti i slobode preživljavanja", kazala je između ostalog dr. Shiva.


Piše: I.M.
index.hr 


MONSANTO d.o.o Zagreb
lešinar u našem dvorištu

u ime Zemlje

James Lovelock tvrdi da čovjek više ne može učiniti ništa kako bi spasio planet na kojem živi."Zemlja se može spasiti još jedino sama"

J.Lovelock je svjetski priznati stručnjak s područja ekologije i nezavisni znanstvenik koji je razvio Gaia teoriju prema kojoj Zemlju i sva stvorenja koja na njoj žive treba promatrati kao veliki organizam koji se samostalno regulira i stabilizira.

"Nestat će sve vrste koje do te mjere uništavaju Zemlju da ugrožavaju njeno postojanje za buduće generacije", svojedobno je napisao znanstvenik u časopisu Technology Review, čime je želio reći da će Zemlja istrijebiti nas prije nego što mi do kraja devastiramo nju.
Lovelock smatra da je prije milijun godina na Zemlji došlo do klimatskih promjena koje je preživjelo svega 2000 ljudi. U izgradnji civilizacije čovjek je bez zlih namjera prouzročio nove klimatske promjene koje će biti kobne.
"To je kao da u šumi pronađete pušku i ne znate čemu služi. Uzmete ju u ruku, počnete se igrati s njom i ona najednom opali i ubije drugog čovjeka", pojasnio je Lovelock za BBC i tako pojednostavljeno opisao ljudsko neznanje prema okolišu u kojem živi.
Uvjeren je da nismo doista krivi za nemilu situaciju, jer naprosto nismo znali što radimo. Ujedno je odbacio sve modele kojima preostali znanstvenici analiziraju klimu i izrađuju scenarije za budućnost.
"Temperature se toliko mijenjaju da mi to uopće nismo u stanju izmjeriti. S druge strane, ljudi su danas spremni sve učiniti kako bi napredovali pa tako brojni znanstvenici falsificiraju važne podatke. Karijera im je važnija od zvanja", kritizira Lovelock.
Kritičan je i prema obnovljivim izvorima energije te smatra da će "neki" od njih dobro zaraditi dok Zemlji više nema pomoći. "Uživajte u životu koliko god možete" zaključuje britanski profesor.

koliko ćeš dugo živjeti

Površina Hrvatske   87.605 km² 

Površina obalnoga mora   31,067 km² 

Duljina kopnene obale 1.777 km 

Ukupna količina vode na Zemlji iznosi 1.33 milijarde km² 

Plastični otpad je opasna vrsta otpada koji uvelike pogađa more i oceane. Trenutačno u moru pluta 100 milijuna tona raznoraznog otpada sastavljenog uglavnom od plastičnih dijelova i vrećica. Taj otpad u more dospijeva bacanjem s brodova ili obale, dopuhivanjem vjetrom s kopna i putem morskih struja. Vrijeme razgradnje plastičnog otpada je veoma dugo, Takav otpad trajno ostaje u moru i na morskom dnu. Vrijeme razgradnje plastične vrećice je 450-1000 godina, filter cigarete 1-2 godine, limenke 10-100 godina, sintetičke odjeće 1000 godina, a papirnatog rupčića 3 mjeseca.

Plastično smeće životinjama se može omotati i oko vrata te uzrokovati gušenje morskih sisavaca koji moraju odlaziti na površinu udahnuti zrak.

Po količini plastičnog otpada Jadransko more jedno je od najzagađenijih u Europi! U Jadranu svaka treća morska kornjača, glavata želva, u svojim crijevima ima plastično smeće. Mnoge od njih zbog posljedica konzumiranja plastičnog otpada na kraju i ugibaju.

nit' oremo nit' kopamo

Ako se radujemo da nam ulaskom u Europsku uniju na police trgovina dolazi jeftinija hrana, zapitajmo se kakve je kvalitete i koliko će dugo, zapravo, ostati jeftina. Naime, interes je svih prehrambeno neovisnih zemalja, među kojima, nažalost, nije Hrvatska, najbolju hranu zadržati za sebe. 

Na to nas upozorava Miroslav Kovač iz Živog sela, s kojim smo razgovarali o tome koje su aktualne, ali i dugoročne posljedice poljoprivredne politike koju (ne) vodi ova zemlja, o uzrocima stanja u kojem smo se našli i zašto vlast ne čini ništa da ga promijeni. 
 

'Hrvatska je pojela svoju budućnost'

 

Stalno upozoravate na alarmantne podatke da je Hrvatska u posljednjih 13 godina uvezla hrane u vrijednosti od gotovo 11 milijardi američkih dolara više nego je izvezla, što znači da smo doslovce pojeli petinu akumuliranog duga zemlje. Taj trend, kako ističete, raste, pa na manjku hrane godišnje gubimo nekih dva do tri posto potencijalnog rasta bruto domaćeg proizvoda.

Ti su podaci nastali analizom službenih podataka. Očito je da se taj trend zaoštrava, pa smo podatke izložili pred institucijama i odgovornim osobama. Dodajmo tome i da prehrambeno ovisna Hrvatska praktički nema robnih rezervi, jer da ih imamo, ublažili bismo posljedice suše, intervenirali određenim mjerama koje su zakonom dopuštene. Upozoravali smo i da je ono što smo izgubili u deficitu mlijeka i govedine jednako istodobnoj investiciji u autoceste u Hrvatskoj. Ogromna je svota skupog novca koji smo zato morali posuditi vani, a sada, zato što smo doslovce jeli svoju budućnost, Hrvatska planira dati strancu da eksploatira autoceste.

Kako je desetkovano hrvatsko selo

Država se orijentirala prema velikim sustavima, a zanemarivala su se mala i srednja obiteljska gospodarstva. Takav je odnos rezultirao time da je velik dio obiteljskih gospodarstava nestao s tržišta. Gotovo proporcionalno nestajanju obiteljskih gospodarstava, što je očito, smanjuje se i proizvodnja hrane u Hrvatskoj.  


 
Kako smo se doveli do toga da smo prehrambeno ovisna zemlja?
 
Kamo Hrvatska klizi, skupina Živo selo, u kojoj su uz mene još dva agronoma i jedan makroekonomist, upozorava već dulje vrijeme, no to se dugo ušutkivalo i zatiralo.

U analizama koje smo napravili, razdoblje pada proizvodnje hrane možemo podijeliti u dvije dekade. Jedna obuhvaća razdoblje od 1991. do 2001., a druga od 2001. do 2012./2013. Pad je posebno eklatantan u drugoj dekadi, kad se platni deficit s inozemstvom vezano za uvoz hrane utrostručio. To je razdoblje u kojem se država potpuno orijentirala na industrijsku proizvodnju hrane, na velike sustave koje podupire svim za javnost znanim i neznanim mjerama. Forsirala se takozvana politika velikog skoka, čiji je osnovni cilj da se u kratkom vremenskom razdoblju proizvede čim više, ne uzimajući u obzir svu kompleksnost poljoprivrede kao strateške grane, ne samo u proizvodnji, nego i u očuvanju okoliša, a posebice zaštiti tla, ali i u naseljavanju i korištenju prostora – to je nešto s čim Hrvatska konstantno ima problema.

Država se, dakle, orijentirala prema velikim sustavima, u njih se investiralo i njih se podupiralo, a zanemarivala su se izuzetno bitna mala i srednja obiteljska gospodarstva, važna, između ostaloga, i za reproduktivni, demografski dio naše nacije. Takav je odnos rezultirao time da je velik dio obiteljskih gospodarstava nestao s tržišta. Gotovo proporcionalno nestajanju obiteljskih gospodarstava, što je očito, smanjuje se i proizvodnja hrane u Hrvatskoj.

Nestajanje životnog "supstrata" hrvatske poljoprivrede i njezina najvitalnijeg dijela, obiteljskih gospodarstava, u mnogome je potpomogao Zakon o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu prihvaćen 2002. godine. Tada je zakonski određeno da se potpore daju samo gospodarstvima iznad određene veličine. Kriterij minimuma za pravo na ostvarivanje potpora bio je katastrofalan za mala i srednja gospodarstva. Zakon je svojom nepotrebnom i neshvatljivom restriktivnošću prema malima desetkovao hrvatsko selo. Primjerice, seljak koji je sijao žitarice na jednom hektaru zemlje više nije mogao dobiti potporu jer je granica bila na tri hektara. Bio je to paradoks, tim više što je Europa, na koju smo se tada pozivali, dijelila potpore za istu namjenu poljoprivrednicima s već 0,3 hektara zemlje. Neshvatljivost takvog nastupa vlasti prema obiteljskim gospodarstvima još je jasnija kad se uoči da je prosječna veličina posjeda u Hrvatskoj bila oko 4 ha, a u zemljama EU najčešće pet, šest, pa i više puta veća. 

cijeli tekst pročitajte ovdje 

www.net.hr  / Jelena Šimac
 

firma koja nema jaja

Uskoro ćemo ostati bez jaja. Hrvatska je naime, s  EU ispregovarala uzgoj jaja u novim kavezima prema EU standardima.

Izgledi da će svi vlasnici farma sa starim kavezima do kraja proizvodnje pripremiti zamjenu s kavezima koji udovoljavaju od strane EU-a propisanim uvjetima minimalni su, bolje reći nikakvi. Jer, kažu farmeri, za zamjenu starih kaveza novima po jednoj koki trebalo bi uložiti najmanje 20 eura. To znači da bi za spomenutih 1,63 milijuna koka trebalo 32,6 milijuna eura. Proizvođači jaja taj novac nemaju. Posebno nemaju oni mali s farmama kapaciteta tisuću, dvije ili tri tisuće koka. A to će, ako rasplet bude stvarno takav, značiti da će Hrvatska na popis poljoprivrednih proizvoda koje ne proizvodi dostatno za svoje potrebe uvrstiti i jaja, piše SlobodnaDalmacija

  

 Učinila je Hrvatska time sebi i farmerima ekonomsku štetu, no s druge strane. kratkotrajnu zdravstvenu korist stanovništvu jer sva dosad provedena istraživanja pokazuju da su jaja dobivena iz uzgoja bez kaveza kvalitetnija od jaja iz kaveza. Čim je nesilicama dana sloboda kretanja, mogućnost prirodnog ponašanja, a pritom su zaštićene od predatora, logično je da nesu kvalitetnija jaja. U trgovinama zato uvijek potražite jaja sa oznakom 0HR, 1HR ili 2HR ( stajski ili slobodan uzgoj) kako biste bili sigurni da kupujete jaja koja nisu iz kaveza!  I kokoše su ljudi-štogodvimisliliotome!!!

Oznaka na jajima 3HR je uzgoj u starim kavezima, a 4HR je takozvani obogaćeni kavezni uzgoj u novim kavezima koji udovoljavaju svim uvjetima EU-a

Za očekivati je pak da će nam nakon kraha HR kaveznih uzgajivača već slijedeće godine početi stizati kontejneri EU jaja iz EU kaveza s oznakom 666.