VRIME JE ZA TURTE,ŠIŠERICE I TIĆE

TURTA, pinca, sirnica tradicionalni je kolač koji se za Uskrs  prigodno priprema u Istri Primorju i Dalmaciji.

U različitim dijelovima Istre još se naziva i maslenka, pogača ili slatki kruh, a istarske su je domaćice običavale peći u krušnoj peći. Nije poznato zašto je zovu sirnica, jer u njoj nema sira, ali pretpostavlja se da su nekad u nju stavljali usireno tijesto umjesto kvasca. Pince starijih receptura karakterizira jaka žuta boja zbog velikog broja jaja.

Ovaj se uskrsni kolač naziva maslenka (Floričići, Gologorički Dol), pinca (Škopljak, Jadreški, Laginji, Kujići, Škropeti, Podmerišće, Šterna, Pagubice, Šegotići, Muntrilj i drugdje), pogača (Sutivanac, Semić), slatki kruh (Krunčići, Sveti Petar u Šumi), turta (Kujići, Peruški, Rakalj, Medulin), a posebnu je ulogu u uskrsnim običajima imao zato jer se, zajedno s ostalom hranom, nosio na blagoslov i jeo za uskrsni doručak.

Uz pince, za Uskrs su se širom Istre od istog žutog slatkog tijesta spremale i posebno oblikovane slastice koje nisu bile namijenjene blagoslivljanju već darivanju, najčešće djece. Ovi su kolači oblikovani upletanjem vrpci tijesta, a na zadebljanom kraju umetalo se jaje preko kojeg bi se od tijesta oblikovao križ. 

Takav kolač, pletenica s jajem, naziva se jajarica (Kujići, Muntrilj, Krunčići, Šegotići, Selina, Sutivanac, Sveti Petar u Šumi, Rakalj, Peruški), pletenica (Kujići), pupica (Škopljak), šišarica (Jadreški), šišerica (Medulin), šišerić (Semić), šotorić (Gračišće), šušarica (Floričići, Gologrčki Dol), titula (Pagubice, Podmerišće, Šterna, Škropeti), vojnik ili vojnak (Orič), jajnik (Beram), bogonac (Šušnjevica) i bagunica (Gologorica).

Uz pletenicu s jajem, pekli su se i kolači u obliku ptice, nekad su imali jaje, a ponekad bi čak, da dočaraju oblik ptice, imali i oči od umetnutih zrna graha. Takvi su se tići ili tičići pekli u Tinjanu i Gologorici, u Šušnjevici su se zvali golubići, a u Kujićima je tić uskrsna pletenica nakićena bombonima. 

U Šegotićima je tić oblikovan kao ptica, ima i jaje i oči od graha, a daruje se manjoj djeci (dok se većoj djeci daruje jajarica).
U Peruškima i Medulinu tići se daruju dječacima, a šišerice djevojčicama.

VRIME JE OD BURE

U početku su vjetrovi bili stvar bogova. Feničani su prije nekoliko tisuća godina vrlo uspješno počeli koristiti vjetrove kao pogonske grupe svojih brodova. Prije skoro dvije tisuće godina Perzijanci su izumili vjetrenjaču... Istina, nisu znali zašto vjetrovi nastaju te ih nisu mogli predvidjeti, no ipak su uočili stanovitu "pravilnost" u njihovom pojavljivanju i tipu vremena koje donose..... Geneza vjetrova je tek prije stotinjak godina prešla iz domene bogova i svetaca u domenu fizike, posebice fizike atmosfere popularno zvane meteorologija.

Jadransku "ružu vjetrova", možemo sastaviti od osam glavnih vjetrova, čiji prevladavajući smjer puhanja odgovara jednoj od osam osnovnih strana svijeta odakle vjetar puše. 

 Bura je zacijelo najznačajniji vjetar na Jadranu, a naša, jadranska bura glasovita je i u svijetu. Ime tog vjetra potječe od grčke riječi borej (boreas, boras) s više značenja: sjever, gora, vjetar koji puše s gore, sjevernjak. Bura u nas nije sjeverni nego najčešće sjeveroistočni vjetar. Vrlo često to je jak vjetar, koji povremeno može dostići i orkansku jakost. Na Jadranu su izmjerene brzine bure i veće od 200 kilometara na sat! Bura je naglašeno mahovit vjetar, kojemu povremeni udari imaju brzinu koja više od dva puta nadmašuje srednju brzinu vjetra.

Za pojavu bure presudno je postojanje gorja u neposrednoj blizini mora, a u smjeru odakle su najčešći prodori hladnoga zraka na Jadran. Prebacivanje hladnoga zraka preko gorske zapreke povećava njegovu brzinu na zavjetrenoj strani, pa je ona veća nego što bi bila da nema gorja. Vjetar je na obali najjači podno planinskih prijevoja, a dalje prema otvorenom moru brzina bure se smanjuje i mahovitost slabi.

Bura, i to jaka, može zapuhati u bilo kojem dijelu godine, ali je najčešća i u prosjeku najjača zimi, točnije od listopada do ožujka. Češća je na sjevernom nego na južnom dijelu Jadrana.

Njezino je trajanje, od slučaja do slučaja, različito. Može puhati samo nekoliko sati, ali i potrajati (s malim prekidima) mjesec dana! Stoga su netočne tvrdnje pomoraca da bura traje devet dana: "Tre giorni la nassi, tre giorni la cressi, tre giorni la crepa" (Tri dana se rađala, tri dana pojačavala, tri dana crkavala) kako su tvrdili naši preci.

Tramontana je sjeverni, prohladan vjetar koji navještava ugodno i lijepo vrijeme.

Grego je najčešće umjeren ili jak sjeveroistočni vjetar koji donosi suho, vedro i hladno vrijeme.

Istočni vjetar koji puše uz oblačno, vlažno i kišovito vrijeme je levante/levant, a južni, topli, vlažan vjetar naziva se . Lebić je jugozapadni, suh i topao vjetar koji na Jadranu zapuše poslije juga križajući valove u plićim lukama,a kad je vrime lipo puše maestral sa sjeverozapada.

 "Anche el macaco sa navigar col bon vento" 

Najveće brzine vjetra izmjerene u hrvatskoj

NIJE GOVNO, NEGO SE BREK POSRA

iz dopisa Općine Medulin od 5.1.2016.

...NAŠOM PODUZETOM AKTIVNOŠĆU NIJE REALZIRANA NIKAKVA IZGRADNJA VEĆ ODRŽAVANJE KANALA OBORINSKE ODVODNJE KOJI JE BIO ZAKRČEN I PUN OTPADA. 

OD SMEĆA I RASLINJA OČIŠĆENA JE PARCELA 1667/2 KOJA JE PO KULTURI KANAL I REGISTRIRANO VODNO DOBRO....

Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture 2016.

Za izgradnju oborinske kanalizacije predviđeno je ukupno 468 tisuća kuna, od toga najveći dio za kapitalni projekt oborinske odvodnje Biškupija-Mukalba u Medulinu-RAVNO U MORE!

MUKALBA - MANDRAĆ ALIAS PAŠTROĆ

Iz dopisa Općine Medulin od 22.12.2015.

...NA OVAJ NAČIN  JE OPĆINA MEDULIN OČISTILA  I UREDILA TEREN UZ KANAL NA MUKALBI BRINUĆI SE O OKOLIŠU.

OVIM PUTEM ZAHVALJUJEMO NA VAŠEM INTERESU I BRIZI ZA OKOLIŠ...

Iz dopisa Općine Medulin od 5.1.2016.

...NAŠOM PODUZETOM AKTIVNOŠĆU NIJE REALZIRANA NIKAKVA IZGRADNJA VEĆ ODRŽAVANJE KANALA OBORINSKE ODVODNJE KOJI JE BIO ZAKRČEN I PUN OTPADA. 

OD SMEĆA I RASLINJA OČIŠĆENA JE PARCELA 1667/2 KOJA JE PO KULTURI KANAL I REGISTRIRANO VODNO DOBRO....

Clavelina oblonga

Nakon caulerpe taxifolie i racemose posljednjih godina pojavila se na više mjesta duž zapadne obale Istre kolonija morskih životinjica Clavelina oblonga, vrsta plaštenjaka koja svojim razmnožavanjem ugrožava podmorje, a prvenstveno uzgoj dagnji. 

 Više o tome pročitajte ovdje
.

VRIME JE ZA BRANCINE

Brancin, lubin, luben, agač, dut, smudut... sve su to nazivi koje mozemo objediniti pod jednim zajedničkim imenom - zimski car. 
I uistinu, to je ime koje brancin u potpunosti i zaslužuje. Od sredine jeseni pa do početka proljeća, a to je dobar komad godine, brancin je na većem dijelu Jadrana lovina broj jedan-najčešća i najpoželjnija lovina. 

Prevariti brancina, po mnogima najinteligentniju ribu našeg mora, zimi je jak doživljaj, a istu stvar ponoviti i u ljetu je nešto što je stvar prestiža, pa čak i pomalo drsko.  
Kruži priča da su se upravo pojavili uz obalu......

VRIME JE ZA KOSTANJE

KOSTANJ-Pitomi kesten (Castanea sativa) jedna je od 9 vrsta u rodu Castanea iz porodice bukovki (Fagaceae).

Plod pitomog kestena je jedna od prvih namirnica koju je čovjek jeo i za to postoje arheološki dokazi.

Kesten najviše raste u južnoj Europi i Sredozemlju, a povjesničari kažu da se počeo širiti po Europi preko Grčke.

Kestenovo drvo slično je hrastu, vrlo je cijenjeno i kvalitetno te može doživjeti 500 godina.

Najstarije drvo kestena, zvano "Sto konja", nalazi se na Etni na Siciliji i vjeruje se da je staro između 2000 i 4000 godina.

U prošlosti su ga, kao i danas, jeli pečenog i kuhanog, a od mljevenog kestena pravili su napitak koji je služio kao nadomjestak za kavu.

Od kestenova meda pripremali su medenu rakiju i medicu.

Ovi orašasti plodovi su zbog hranjivosti davani siromašnima u Francuskoj za blagdan Sv. Martina, a u Toskani se tradicionalno jedu na dan Sv. Simona.

Kesten ima dvostruko više škroba nego krumpir, pa nije čudo da je još uvijek jedna od važnijih namirnica u Kini, Japanu i Južnoj Europi gdje se često koristi u obliku brašna za kruh zbog čega je dobio nadimak "Stablo kruha".

Poput oraha i badema, ne sadrži gluten, pa je pogodan za prehranu oboljelih od celijakalije, osjetljivih na gluten ili alergičnih na pšenicu.

Sadrži minerale, vitamine B grupe, vitamine A i C. Oni se sačuvaju prilikom kuhanja, jer plod štiti debela kora.

Od minerala, bogat je kalijem i fosforom, a sadrži i kalcij, magnezij, sumpor, klor, željezo, bakar te mangan.

U sto grama sirovog ploda ima 200 kalorija, a glavni sastojak mu je škrob, kojeg u kestenu ima oko 44 posto.

To je jedino orašasto voće s vitaminom C. Osim toga kesten je neobično bogat folnom kiselinom, koja se inače nalazi u zelenom lisnatom povrću.

Folna kiselina je potrebna za rast stanica, sintezu DNA i normalan rad živčanog sustava.

Unos hrane bogate folnom kiselinom povećava izglede za začeće, a tijekom trudnoće osigurava pravilan razvoj fetusa.

Bogat je izvor mono-nezasićenih masti / oleinske i palmitinske kiseline/

koje  štite zdravlje kardiovaskularnog sustava i pomažu snižavanju razine kolesterola.

Zbog visoke energetske vrijednosti  preporučuje se djeci, sportašima, trudnicama i starijim osobama.

Pomaže kod bubrežnih i probavnih tegoba, a može se koristiti i za izbacivanje viška vode iz organizma. Uz to, djeluje i protuupalno, pa je idealna namirnica za osobe koje pate od artritisa i reume