vrime je

za bičikletu

Medulin Riviera ima jednu od najljepših mountainbike staza u Istri.
Na ukupnoj dužini od 60-tak kilometara pejzaž se izmjenjuje kao na filmskoj vrpci: pitoma naselja, šumarci, vrhovi brežuljaka s kojih se prostire pogled od kojeg zastaje dah, uske staze koje krivudaju između obalne crte Kamenjaka i guste makije koja ispunjava zrak aromatičnim mirisima mediteranskog bilja…

 pogledaj kartu

Ovo  je staza kojom možete proći svih 7 mjesta na Medulin Rivieri kao i posjetiti njene najatraktivnije prirodne ljepote. Za razliku drugih biciklističkih ruta, ovdje navedenih, Medulin Riviera, za koju također postoji izrađena navigacija, ima duž cijele trase postavljenu signalizaciju. Kako unutar glavne staze postoji još 4 manje kružne staze, potrebno je odabrati, a zatim slijediti  slijedeću  numeracija na njima.

Medulin Riviera:  broj 315, dužina 60 km
Medulinka:  broj 317, dužina 14 km
Premanturka: broj 316, dužina 11 km
Banjolka:  broj 319, dužina 14 km
Orhidea:  ( bez broja na stazi, samo putokazi) dužina 13 km

ponovimo gradivo

Zemlja ne pripada čovjeku. Čovjek pripada zemlji.
 

Morati ćete učiti svoju djecu  - da nam je zemlja mati. Što snađe zemlju, snađe i njenu djecu. Pljuje li čovjek na zemlju, pljuje na sebe samog.

Što je čovjek bez životinje?

 
Kad bi životinja nestalo, čovjek bi umro od velike usamljenosti duha. Što god zadesi životinje, ubrzo snađe i čovjeka. Sve je na svijetu povezano.

c

kažela do marlere

Ispust UPOV“Marlera“ 

Kopnena je  dionica duljine 3.414,00 m, a podmorska  1.030,00 m i završava na dubini od 49,00 m ispod razine mora.

 

  

Radovi bi trebali biti gotovi do rujna 2014. godine

pogledaj tu

zločin i kazna

NOVI ZAKON O ODRŽIVOM GOSPODARENJU OTPADOM

U Hrvatskoj je 23. srpnja stupio na snagu Zakon o gospodarenju otpadom. Do 2018. sva smetlišta se trebaju zatvoriti. Do 2015. svak grad i općina mora uvesti strogu selekciju otpada, ali će ga morati razvrstavati i sami građani, tvrtke i javne ustanove. 

Zakon je izglasan i vrijeme prolazi, no građani još uvijek ne znaju kakve će kante dobiti, tko će sve to platiti i koliko će ih stajati odvoz smeća. Gradovi od ministra čekaju naputke, ministar poručuje - krenite s poslom.'U Fondu za zaštitu okoliša su osigurana sredstva za financiranje takvih projekata. Za izgradnju kompostana, za izgradnju centara za gospodarenje otpadom, ali i za nabavu opreme, dakle od posuda za sakupljanje pa do kamiona', kaže ministar Zmajlović.

 ZABRANJENO JE:

• odbacivanje otpada u okoliš.

• gospodarenje otpadom protivno odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.

• spaljivanje otpada u okolišu, uključujući spaljivanje otpada na moru te spaljivanje biljnog otpada iz poljoprivrede i šumarstva protivno odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.

• potapanje otpada protivno odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.

Kazne za prekršaje kreću se od 100.000,00 do 250.000,00 kuna za fizičke osobe (odlaganje otpada u okoliš) i od 300.000,00 do 700.000,00 kuna za pravne i fizičke osobe (ovisno o prekršaju).

 

• Otpadom se gospodari na način koji omogućava daljnje gospodarenje otpadom u skladu s člankom 7. stavkom 1. i člankom 9. stavkom 1. ovoga Zakona.

• Otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti mora se odvojeno sakupljati i skladištiti kako bi se omogućilo gospodarenje tim otpadom u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

• Republika Hrvatska mjerama potiče visoko kvalitetno recikliranje kako bi se postigli nužni standardi kvalitete u pojedinim sektorima recikliranja, te se otpad treba odvojeno sakupljati kad je to prikladno i izvedivo uzevši u obzir tehničke, okolišne i ekonomske uvjete.

pogledaj Zakon 

pogledaj info o prikupljanju otpada u Općini Medulin

foca monaca

SREDOZEMNA MEDVJEDICA U PLIĆAKU U BANJOLAMA 
 
Čitatelj Regional Expresa i spasioc na plaži u Banjolama, Alex Percan jutros nam je poslao prekrasne slike sredozemne medvjedice. Medvjedica se pojavila jutros oko 11 sati u plićaku na plaži Centiner u Banjolama, te je plivala tik uz obalu 3 do 4 minute. Iako na plaži u tom trenutku nije bilo kupača, iznenađujuće je kako se sredozmna medvjedica pojavila na plaži koja je do prije nekoliko dana bila prepuna plivača.

Kontaktirali smo istraživače iz udruge Plavi svijet sa Lašinja koji su nam rekli da prema njihovim dosadašnjim podatcima sa terena imaju saznanja samo o jednoj identificiranoj sredozemnoj medvjedici – Švori. No isto tako, ne isključuju mogućnost postojanja još nekoliko životinje iste vrste u Jadranu. Tijekom ove, a i tijekom prošlih godina dobivali su dojave o učestalim viđenjima sredozemnih medvjedica. Različiti novinski i web portali navode kako u Jadranu živi barem desetak sredozemnih medvjedica, no te informacije njihovi istraživači nisu uspjeli potvrditi. (foto: Alex Percan) 


POGLEDAJ video 

REGIONAL EXPRESS  11.09.2013.

u našen kraju neka bude kaj u raju

misli globalno - djeluj lokalno

Selektivno prikupljanje otpada

Kompletan letak u PDF formatu možete pronaći OVDJE.
 
Od 2009. godine postavljeno je 46 zelenih otoka za selektivno prikupljanje otpada. Zeleni otoci se sastoje od tri vrste kontejnera i to:
- plavi poklopac, obilježen plavom oznakom: PAPIR I KARTON
- Žutim poklopac, obilježen žutom oznakom: PLASTIKA, METAL, TETRAPAK
- zeleni poklopac, obilježen zelenom oznakom: STAKLO
na taj način prikupljen selektivni otpad se skuplja i predaje ovlaštenim oporabiteljima.

PRAVILNO ODLAGANJE OTPADA

PAPIR I KARTON

Papir i karton čine 20 % od ukupnog kućnog otpada. Većinom je to ambalažni i novinski papir.Poseban je po tome da ga je moguće više puta reciklirati i na taj načinu štedjeti vodu i sirovinu-drveće.
Papir i karton se odlažu u kontejner koji ima plavi poklopac i obilježen je plavom oznakom. Papir koji se odlaže ne smije biti onečišćen!
Papir je ukućanstvu vrlo često korišten kao ambalažni materijal: dobar dio prehrambenih proizvoda je pakiran u kartonsku ambalažu. Stoga je korisno odvojiti kartonsku ambalažu prehrambenih proizvoda poput keksa, tjestenine, riže, pahuljica...
U kontejnere se odlaže:
DA
- novinski papir, časopisi, katalozi, prospekti
- uredski papir, bilježnice
- ambalažni papir i karton
NE
- prljavi papir
- tetrapak ambalaža
- zauljeni, plastificirani, metalizirani papir
- fotografije

PLASTIČNA, METALNA I TETRAPAK AMBALAŽA

Plastična, metalna i tetrapak ambalaža čine također 20 % od ukupnog kućanskog otpada. Njih je također moguće reciklirati i time uštedijeti dragocijene sirovine poput nafte,od koje se plastika proizvodi.
Plastična, metalna i tetrapak ambalaža se odlaže u kontejner sa žutim poklopcem obilježen žutim natpisom.
Ambalažuje prije odlaganja potrebno isprati kako ne bi bila onečišćena.
U kontejnere se odlaže:
DA
- ambalaža deterdženata, šampona
- ambalaža prehrambenih proizvoda
- limenke, konzerve, metalni poklopci
- najlonske vrećice
- tetrapak ambalaža
NE
- plastične čaše i tanjuri
- ambalaža jakih kemikalija i zapaljivih tvari
- ambalaža sprejeva
- ambalaža boja i lakova
- plastične igračke
Reciklira se sva vrsta plastične ambalaže, poput one za mlječne proizvode, kolače, meso itd.
Kako bi se smanjila količina otpadne plastike, moguće je plastične vrećice zamijeniti platnenim. U svijetu se svake godine potroši preko 500 milijardi plastičnih vrećica. One se teško raspadaju i desetljećima negativno utječu na okoliš. Proizvode se od nafte, čime se svjetska ovisnost o petrokemijskoj industriji povećava. Recikliranje plastičnih vrećica je moguće ali neekonomično, te se procjenjuje da se reciklira samo 1 % od ukupne količine bačenih vrećica.
Također, moguće je potrošnju plastike smanjiti tako da se u kupovini izbjegnu proizvodi zapakirani u previše ambalaže. Umjesto kupnje unaprijed zapakiranih proizvoda je bolje kupitione koji se svakodnevno režu u samoposluzi.
Plastična ambalaža za koju je propisana povratna naknada od 0,50 kn se NE odlaže u reciklažni kontejner.

STAKLENA AMBALAŽA

Staklena ambalaža čini oko 5 % od ukupnog kućnog otpada.Staklo je materijal koji se može reciklirani bezbroj puta, bez da izgubi dragocjena svojstva koja ga čine posebnim. Korištenje proizvoda koji imaju ambalažu od stakla ima pozitivan učinak iz više razloga: jako dobro čuva proizvod i u potpunosti se reciklira.
Staklena ambalaža se odlaže u kontejner sa zelenim poklopcem obilježen zelenim natpisom.
Ambalažuje prije odlaganja potrebno isprati kako ne bi bila onečišćena.
U kontejnere se odlaže:
DA
- staklene boce, staklenke svih boja
- staklene čaše
NE
- prozorsko, medicinsko i automobilsko staklo
- ambalaža jakih kemikalija i zapaljivih tvari
- kristal, ogledala, porculan, keramika
- žarulje, neonske svjetiljke
Osim staklenih boca recikliraju se sve vrste staklenih teglica poput one za prehrambene proizvode.
Staklena ambalaža za koju je propisana povratna naknada od 0,50 kn se NE odlaže u reciklažni kontejner.

KRUPNI OTPAD  ODNESII ILI NAZOVI

ALBANEŽ.d.o.o.

ipak se kopa

na lokaciji Kažela - Marlera 

 

Krajem srpnja započela je izgradnja kopnenog i podmorskog ispusta otpadnih voda naselja Medulin i Ližnjan. Ispust se sastoji od kopnene dionice dugačke 3.414 metara i podmorske u dužini od 1.030 metara, koja završava u moru na dubini od 49 metara.

 

 
Vrijednost gradnje ispusta i rekonstrukcije crpne stanice Kažela je 13,9 milijuna kuna bez PDV-a, a izvođači radova su Pomgrad Inženjering i Strabag-Hidroinženjering iz Splita.

Planirani sustav javne odvodnje proteže se na dvije jedinice lokalne samouprave te se otpadne vode spajaju putem dva podsustava na zajednički uređaj za pročišćavanje na Marleri. Pročistaču sa zapadne strane gravitira Medulin i turistička zona uz Medulinski zaljev, a sa sjeverne Ližnjan i Šišan, koji bi u budućnosti trebali biti spojeni na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda na Marleri.

eko me medulin

09.09.2013.

firma koja nema jaja

Uskoro ćemo ostati bez jaja. Hrvatska je naime, s  EU ispregovarala uzgoj jaja u novim kavezima prema EU standardima.

Izgledi da će svi vlasnici farma sa starim kavezima do kraja proizvodnje pripremiti zamjenu s kavezima koji udovoljavaju od strane EU-a propisanim uvjetima minimalni su, bolje reći nikakvi. Jer, kažu farmeri, za zamjenu starih kaveza novima po jednoj koki trebalo bi uložiti najmanje 20 eura. To znači da bi za spomenutih 1,63 milijuna koka trebalo 32,6 milijuna eura. Proizvođači jaja taj novac nemaju. Posebno nemaju oni mali s farmama kapaciteta tisuću, dvije ili tri tisuće koka. A to će, ako rasplet bude stvarno takav, značiti da će Hrvatska na popis poljoprivrednih proizvoda koje ne proizvodi dostatno za svoje potrebe uvrstiti i jaja, piše SlobodnaDalmacija

  

 Učinila je Hrvatska time sebi i farmerima ekonomsku štetu, no s druge strane. kratkotrajnu zdravstvenu korist stanovništvu jer sva dosad provedena istraživanja pokazuju da su jaja dobivena iz uzgoja bez kaveza kvalitetnija od jaja iz kaveza. Čim je nesilicama dana sloboda kretanja, mogućnost prirodnog ponašanja, a pritom su zaštićene od predatora, logično je da nesu kvalitetnija jaja. U trgovinama zato uvijek potražite jaja sa oznakom 0HR, 1HR ili 2HR ( stajski ili slobodan uzgoj) kako biste bili sigurni da kupujete jaja koja nisu iz kaveza!  I kokoše su ljudi-štogodvimisliliotome!!!

Oznaka na jajima 3HR je uzgoj u starim kavezima, a 4HR je takozvani obogaćeni kavezni uzgoj u novim kavezima koji udovoljavaju svim uvjetima EU-a

Za očekivati je pak da će nam nakon kraha HR kaveznih uzgajivača već slijedeće godine početi stizati kontejneri EU jaja iz EU kaveza s oznakom 666.

eko me jopet

Svaka turistička sezona će biti izazovnija

Uoči današnje objave rezultata za kolovoz, o sezoni smo razgovarali s ministrom turizma Darkom Lorencinom.

Inače, ministar je krajem kolovoza izabran i za potpredsjednika Glavne skupštine Svjetske turističke organizacije (UNWTO) o čemu je kazao kako je time Hrvatska ušla u Izvršno vijeće što puno znači jer ima mogućnost nositi inicijative. Na toj skupštini su se čule naznake da će EU ići k pojednostavljivanju viznog režima.
- Je li sezona uspješna ili neuspješna?
- Od početka smo govorili da će biti uspješna i mislim da idemo k tome. Indikativno je da su splasnule izjave katastrofičara o upitnosti ove turističke sezone. Čak i ako ostvarenje kolovoza bude na prošlogodišnjoj razini, uz dobre najave bukinga za rujan, imat ćemo ponovno jednu dobru turističku godinu.
- Koje pouke se mogu izvući iz ovogodišnjih kretanja na tržištu? Prilično velik porast je imao obiteljski smještaj?
- Iz godine u godinu imamo sve više obiteljskog smještaja jer očito građani ulažu te smatraju da imaju dobre predispozicije za bavljenje turizmom. S druge strane, ova je sezona pokazala, a to će biti slučaj i narednih godina, da će svaka iduća turistička sezona biti izazovnija. Samim time moramo se malo bolje i brže reorganizirati.
- U kojem smislu?
- U smislu nastupa na tržištima, reklamiranja i svega ostalog. Modele udruženog oglašavanja objavili smo tako već prije 15-ak dana, apsolutno nikad tako rano, a sve s ciljem da privatni sektor zna s čime može računati te da se sve marketinške aktivnosti mogu pravovremeno odraditi. Sljedeći je i Strateški marketing plan od 2014. do 2020. čije ćemo osnovne konture predstaviti na Danima hrvatskog turizma nakon čega će se ići u njegovu detaljizaciju. Primjerice, naše najjače emitivno tržište Njemačka ima toliko puno regija koje imaju različit raspored godišnjih odmora. To treba detaljizirati i tome se fokusirano prilagoditi da bi se pravovremeno reagiralo, a ujedno i "popunilo rupe". Sezona nam je pokazala da neka tržišta rastu, a druga padaju. Osobno me vrlo zanimaju pokazatelji za kolovoz s talijanskog tržišta. Naime, dojam je, iako on može varati, da su se gosti iz Italije u velikom broju vratili u Hrvatsku. Inače, kumulativni manjak od 4 posto s ovog tržišta u sedam mjeseci je poprilično dobar indikator jer pokazuje da su se minusi od 10-ak posto nadoknađivali. Svakako treba spomenuti još dva tržišta koja su ostvarila velik porast. To su englesko i poljsko tržište… Najveći minusi se bilježe kod Rusije kod koje ne bih istaknuo vize kao glavni problem

Glas Istre 09.09.2013.