obojano žutim....
BRNISTRA-BRNESTRA-ŽUKA / U doba naših baba,nona i prababa brnestra
je imala široku primjenu. Cvjetovi namočeni u maslinovo ulje bili su lijek protiv
reume, od stabljike je izrađivana užad, metle, vrše za ribu, lijese za sušenje
smokava, sagovi, vreće za punjenje madraca, vezanje vinograda, čak i cipele....
Tvrda se tkanina dobivala 40- dnevnim namakanjem stabljika u moru, valjanjem,
predenjem i tkanjem raščupanih vlakana.
Prema usmenoj narodnoj predaji
dalmatinske muške populacije, u vrijeme cvata brnistre žene postaju zavodljivije.
Vole je i stočari jer koze i ovce koje
pasu brnistru postaju otporne na zmijski otrov.
Brnestra,brnistra ili žuka (Spartium
junceum L.) biljka je koja je Splitu navodno dala ime (latinski Spartium-špag,
uže, isto je što i grčki Aspalathos). Samonikli grm otporan na posolicu, voli
žarko sunce pa na južnim padinama uz more naraste do tri metra visine i cijela
brda u proljeće oboji u žuto.
U Istri brnestra
ima odavno svoje mjesto u povijesti. Narod Histra i Liburna koristio je brnestru u
kućanstvima, prehrani i odijevanju ,a važnu ulogu je imala u izradi
fleksibilnih I izdržljivih brodova koje su kasnije rimljani nazvali SERILIJE.Građeni
su tehnikom šivanja drvenih dijelova užadima od brnestre i lana.
Mi u Medulinu, rođeni s malon maturon, volimo je satrati u korijenima tako da nan
Vižula više nikad ne požuti.
O brnestri
puno više čitajte tu http://www.zjff.net:81/files/20130708/1373273721102_48.pdf
Nema komentara:
Objavi komentar